Neobrađeno 400.000 ha oranica

U Srbiji ima 400.000 hektara plodne zemlje koja se ne obrađuje, rezultati su poslednjeg popisa poljoprivrede. Najviše neobrađenih površina nalazi se na jugu i istoku Srbije u vlasništvu staračkih domaćinstava ili gastarbajtera koji su odavno otišli iz zemlje.

S obzirom na to da su neobrađene parcele usitnjene na svega nekoliko desetina ari, sagovornici “Blica” procenjuju da će za stavljanje u funkciju ovih 400.000 hektara, što je oko deset odsto ukupnih obradivih površina, biti potrebno dosta vremena. Miladin Ševarlić, predsednik Društva agrarnih ekonomista, tvrdi da će se zaparložene njive pretvoriti u obradive tek kada se u Srbiji bude pojavila glad za zemljištem, što sada nije slučaj jer se smanjuje broj potrošača, a i njihova kupovna moć. ”Nije dobro rešenje ni da država od staračkih domaćinstava otkupljuje tu zemlju, što se pre neku godinu predlagalo jer posao države nije da kupuje zemlju, već da omogući uslove za proizvodnju” kaže Ševarlić. U Upravi za poljoprivredno zemljište, međutim, kažu da imaju čitav niz mera kojima će neobrađene hektare pretvoriti u oranice. Zoran Knežević, direktor Uprave, otkriva da će izmenama zakona o porezu na imovinu biti povećan porez na poljoprivredno zemljište, s obzirom na to da se on trenutno plaća po katastarskom prihodu koji je veoma nizak. ”Pošto je ovaj porez bio veoma nizak, vlasnicima nije smetalo da zemlju niti obrađuju, niti je prodaju jer ih ništa nije koštalo da je sačuvaju za neka druga vremena u takvom stanju. Međutim, ta zemlja ne samo što će biti više oporezovana već će se i pooštriti kazne za neobrađivanje”, kaže Knežević. On dodaje i da će izmenama zakona o poljoprivrednom zemljištu koje su planirane za jesen, biti produžen rok za privremeno oduzimanje zemlje zbog nekorišćenja, koji je do sada bio tri godine. Vlada je nedavno donela uredbu kojom je izdvojeno 100 miliona dinara da bi se zaparložene njive stavile u funkciju. (Blic)