Pšenica curi u stočnu hranu

Tema

Prema kriterijumima metereologa, od sredine juna do sredine jula, u Srbiji je vladala ekstra suša. Palo je samo četvrtina vodenih taloga u odnosu na višegodišnji prosek za isti period. Slična situacija predviđa se i do kraja druge dekade avgusta.

Teško je reći kakve će sve posledice nastati i koje mere će država moći da preduzme da bi se poljoprivrednicima pokrio bar deo nastalih šteta. Više niko ne spori da su gubici na usevima, posebno kod kukuruza, preko 50 odsto, a svaki naredni dan bez kiše dodatno će smanjiti rod i do jedan odsto. Ali, u nedostatku satelitskog snimka sa naših njiva, svaki podatak se mora uzeti uz veliku rezervu. Ostaje jedino, kako se to radi u Vojvodini, da savetodavci izađu na teren i, u što kraćem roku, podnesu izveštaj o stanju useva.

Posebno, što postoje razlike ne samo po pojedinim delovima Srbije, nego čak i od njive do njive. Pored neujednačenog obima padavina, na raznolikost izgleda biljaka velikog uticaja imaju kvalitet zemljišta, vreme i gustina setve, obim primenjenih agrotehničkih mera, nivo tolerantnosti korišćenih hibrida na slušu, kao i mnogi drugi uslovi. Na nekim terenima kukuruz se može samo tarupirati, dok će na drugim biti nešto roda. Najbolje će proći oni koji su koristili sisteme za navodnjavanje, a takvih je gotovo zanemarivo malo.

-U ozbiljno razmatranje treba uzeti i činujenicu da se nakon 2000. suša pojavljuje gotovo svake treće-četvrte godine, kaže Vukosav Saković, direktor Poslovne zajednice „Žita Srbije“. -Porema bilansima iz 2001. godine pšenica je donela 1,9, kukuruz 2,9, šećerna repa 1,8 miliona tona, soja 195.000 i suncokret 216.000 tona. Umanjenje kod kukuruza je bilo 50, kod pšenice 12, soje 41, suncokreta 18, a kod šećerne repe 55 odsto. Te godine je bilo otežano nicanje, jer je suša harala od marta do jula. Potom su padavine omogućile nalivanje zrna prolećnih useva, pa je deo prinosa popravljen. Ovogodišnja suša, sa izuzetno visokim temperaturama, stigla je za biljke u vrlo nepovoljnom periodu, pa su i štete veće. Procenjuje se da su gubici na svim usevima premašili vrednost od više miliona evra.

Zbog umanjenih prinosa, tokom poslednje četiri godine, naša država je izgubila vrednost koja bi pokrila investicije na sistemima za navodnjavanje, na više od polovine obradivih površina. Za sada ih imamo samo na manje od tri odsto ukupnih oraničnih površina, što je najmanje u Evropi. Na novoj Vladi je da se prihvati vrućeg krompira koji sa sobom nosi velika izdvajanja za nadoknadu šteta poljoprivrednicima, kao i stvaranje povoljnih uslova za izgrdnju sistema za navodnjavanje na što većim površinama u relativno kratkom vremenskom periodu. I u svetu suša odnosi svoj danak, pa rastu cene berzanskih proizvoda, što će se preneti i na naredni period.

Vukosav Saković ističe da će visoka cena kukuruza učiniti da veće količine pšenice odu u stočnu hranu. S obzirom da je neophodno da se hlebno žito sačuva za ishranu ljudi, naša država bi trebalo da ukine carine za uvoz i da uvede kvote za izvoz pšenice i brašna. A to neće biti lako zbog obaveza prema trgovinskim sporazuima potpisanih sa članicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.

Najjevtiniji uvoz pšenice bi, u ovom trenutku, mogao biti za 30 dinara po kilogramu. Sa kukuruzom je situacija znatno složenija. Stočari zahtevaju zabranu izvoza, jer se računa da će sa naših njiva ubrati bar 1,5 miliona tona za pokrivanje domaćih potreba. Ukoliko se ne dozvoli izvoz trgovci će se naći u vrlo nepovoljnoj situaciji jer su već ranije ugovorili izvesne količine za plasman na strana tržošta.

Prema potpisanim ugovorima izvoznici će morati da nadoknade štetu, a oni će nju prevaliti na ratere sa kojima su, takođe, predvidelu odgovarajuću obavezu isporuke. Sudeći po prošlonedeljnim kretanima cena žitarica, domaće tržište sporo reaguje na sušu. U prometu pšenice je nastao pad tražnje, verovatno, zbog najava zabrane izvoza, pa trgovci ne ulaze u veće poslove. Pšenica je kod nas prodavana za 24 dinara po kilogramu. I na svetskim berzama se vlasnici pšenice ustrućavaju od plasmana očekujući poverćanje cena. Tako je pšenica u Mađarskoj prodavana za protivvrednost od 28,20, u Francuskoj za 31,56, SAD za 33,14, u Rusiji za 25,76 i Ukrajini za 21 diunar apo kilogramu.

Naša pšenica je, sa izuizetnom Ukrajine, još uvek najjeftinija u regionu. Porast cena pšenice će se nastaviti, sa ili bez zabrana izvoza, zbog uticaja poskupljenja kukuruza i soje. Kukuruz se protekle nedelje kod nas prodavao za preko 25 dinara po kilogramu, čime se brže prate zbivanja na svetskim berzama. U Mađarskoj je kukuruz prodavan za protivvrednost od 25,93, u Francuskoj za 30,01, SAD za 31, u Rusiji za 20,70 i u Ukrtajini za 18,13 dinara po kilogramu. S obzirom na visoku cenu domaćeg kukuruza ne može se očekivati obimniji izvoz čak i bez zabrane.

Izvor: Društvo agrarnih novinara