Pijaca objavljuje ”rat” supermarketima
Da li će pijaca opstati, može li se tu unaprediti prodaja i kako, hoće li pijaca na kojoj dominira tradicionalan način trgovine – ”tras roba, tras pare” – uspeti da se izbori sa konkurencijom koja se ogleda u pojavi sve većeg broja megamarketa, samo su neka od pitanja koja je sebi postavio novi menadžment kragujevačkog javnog komunalnog preduzeća ”Gradske tržnice”.

Počela je berba kukuruza u centralnoj Srbiji. Poljoprivrednici očekuju da će prinos biti i više nego prepolovljen ove godine zbog velike suše. Ni zasadi soje u Šumadiji nisu prošli bolje pa će poljoprivrednici jedva uspeti da vrate novac koji su uložili u samu proizvodnju.
Najvažnije iz protekle nedelje:
Na području Jagodine berba grožđa je počela ranije nego što je uobičajeno, a nadležni uz dobar kvalitet očekuju prosečne prinose od osam do 10 tona po hektaru. Očekuju i cenu od oko pola evra za kilogram.
Zbog nestašice limuna i pomorandži u Grčkoj i Turskoj ti agrumi u Srbiji nikada nisu bili skuplji - kilogram limuna košta 380, a pomorandži 260 dinara. Šest limuna košta više nego jedno pile, dok četiri pomorandže koštaju kao šest kilograma šljiva ili pet kilograma bresaka.
Na njivama kraj Zapadne Morave pojavila se štetočina krompirov moljac koji je pojedinim poljoprivrednim proizvođačima naneo stopostotnu štetu. Prema rečima profesora na čačanskom Agronomskom fakultetu Draga Miloševića gusenice, nakon što leptir položi jaja, prvo se razvijaju u listovima, a potom se šire na drške i krtole.
Zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Dušan Kozarev uručio je juče u Gračanici ugovore za 50 paketa pomoći poljoprivrednicima, povratnicima u opštinama Peć, Istok, Klina, Uroševac i Gora.
Usled dugotrajnog sušnog perioda praćenog visokim temperaturama vazduha rezerve vlage u dubljim slojevima zemljišta su na minimumu, što se nepovoljno odražava na stanje svih poljoprivrednih kultura. Najviše posledica pretrpeo je kukuruz, čiji se klipovi nisu dovoljno razvili tako da se očekuje i znatno manji prinos.
Miroslav Pavlović iz sela Blaznava kod Topole Kragujevačke, od kad zna za sebe živi i radi na poljoprivrednom gazdinstvu svojih predaka. Ovaj Šumadinac gaji voće na 10 ha i godišnje proizvede oko 30 vagona voća.