Plodored u povrtarstvu

Obzirom da je sve vise poljoprivrednika koji se bave povrtarskom proizvodnjom bitno je izneti cinjenicu da je u proizvodnji i uzgoju povrtarskoh kultura primeniti plodored. Plodored kao sistem biljne proizvodnje koji se na oranicama obavezno mora primenjivati, predstavlja pravilnu izmenu useva, prostornu i vremensku na proizvodnim površinama.
Ratarske i povrtlarske kulture ne bi se smele neprestano uzgajati na istoj površini, jer se u zemljištu nagomilavaju štetne materije, uzrocnici biljnih bolesti,korovi, a hranjive materije iz zemljišta se troše jednostrano i nepravilno.
Zbog svega navedenog je potrebno sastaviti dobar plodored, odnosno isplanirati prostornu i vremensku izmenu ratarskih i povrtlarskih kultura, uzimajuci u obzir pripadnost pojedine vrste odredjenoj biljnoj porodici, jer se paraziti i uzrocnici biljnih bolesti mogu javljati na razlicitim biljnim vrstama unutar neke porodice.
Potrebno je uzeti u obzir i izmenu kultura s razlicitom dubinom korena te izmenjivati kulture s razlicitim potrebama za vodom i djubrivima.
Sastaviti dobar plodored sa svim elementima kao što su ponasanje, plodosmena i odmor zemljišta nije baš jednostavno, jer treba odabrati najpovoljniji nacin djubrenja i obrade zemljišta, kulture i sorte, vreme setve, sadnje i berbe kao i nacin nege useva. Ukoliko se ista vrsta uzgaja cesto ili uzastopno na istoj površini, dolazi do smanjenja prinosa i kvaliteta, do povecanja izvora zaraze bolestima i parazitima, do povecanja jednogodišnjih i višegodišnjih korova specificnih za svaku kulturu.
Kod cestog natapanja i orošavanja povrca narušava se mrvicasta struktura zemljišta i ubrzava mineralizacija humusa pa tako kulture koje troše puno vode, kao paradajz, paprika, krastavci i kupusnjace se u dobrom plodoredu izmenjuju s korenastim, lukovicastim biljem i mahunarkama, koje ne treba puno zalivati.
U plodored je potrebno uvrstiti i djubrenje organskim djubrivima. Organska djubriva su neophodna zbog popravljanja strukture zemljišta,toplotnih i ostalih bioloških i hemijskih svojstava zemljišta. U povrtarstvu se mogu koristiti: zreli stajsko djubrivo, komposti i treset. Djubrenje stajnjakom potrebno je uvrstiti u plodored ispred kultura koje dobro podnose neposredno djubrenje stajnjakom.
U intenzivnom povrtarskom plodoredu razlikujemo i predkulturu ( to je najcešce neka rana proletna ili ozima vrsta kao što je salata, spanac, grašak, mladi luk); i glavnu kulturu, koja ima najdužu vegetaciju ( paprika, kupus, luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja posle glavne kulture ( salata, spanac, mladi luk i dr.). Prema mogucnosti se preporucuje povremeno ubacivanje naknadnih useva za zeleno djubrenje, cime bi se proširio plodored a istovremeno i obogatilo zemljište organskom materijom.
Izvor:Poljoprivrednik.rs