Počela sezona sušenja šljiva

Na oko 12 hektara u Brankovini, Aleksandar Lazarević ima blizu 4.500 stabala šljive sorte “stenlej” i planira da ceo ovogodišnji rod osuši. Zabrinut je, međutim, jer nijedan otkupljivač se još uvek nije oglasio sa cenom. - Već nekoliko dana sušimo šljivu, ali cene još nema, svi ćute. Godina je za šljivu odlična, a plod idealan za sušenje, jer ne ide mnogo kilograma sveže za kilogram suve. Kada bi otkupna cena sušene bila očekivana, sva ulaganja bi se isplatila jer je cena sveže šljive ponovo bila niska - razmišlja Lazarević. Iako je u pojedinim krajevima rod šljive bio prepolovljen, otkupna cena ranih sorti poput “čačanke” bila je niska i kretala se od mahom 10 do maksimalnih 15 dinara za kilogram, koliko su plaćale
destilerije. Voćari koji imaju sušare a koji pretežno gaje “stenlej” nadaju se da bi suva šljiva mogla da izvuče sezonu i pokrije uloženo, ali otkupnu cenu još ne znaju. - Iako je rod šljive ove godine manji, kvalitet plodova je dosta dobar i najveća količina ranih sorti završila je u rakiji, dok je veoma malo prodato
kao sveže stono voće. Ovogodišnji rod “stenleja” uglavnom će biti osušen, što je dobro jer imamo dovoljno preradnih kapaciteta. “Stenlej” će svojim kvalitetom i potražnjom da nadoknadi relativno slabe i male cene, jer sve ispod 20 dinara je na granici rentabilnosti - kaže stručnjak za voćarstvo Poljoprivredne
stručne i savetodavne službe Jovan Milinković, objašnjavajući da se proizvođačka cena šljive kreće od 13 do 15 din/kg. Goran Simić iz Gornji Crniljeva, koji je i sam proizvođač šljive, ali je i otkupljuje u svom kraju, kaže da je još rano za formiranje cene suve šljive. - Otkupna cena suvih šljiva formira se u oktobru, kada se sagledaju svi bilansi, utrošci i na kraju krajeva sama ponuda i potražnja, koja je presudna. I sam kaže da je za proizvođače sveže šljive sve ispod 20 dinara po kilogramu neisplativo, ali se nada da će upravo to nadoknaditi sušena šljiva. - Prošle godine je otkupna cena bila 90 centi, nadam se da će ove godine ostati bar toliko - dodaje Simić. Inače, godišnja proizvodnje suve šljive kreće se oko 6.000 tona, od čega se polovina osuši na području Podgorine. Po podacima Zavoda za statistiku, trećina tog strateškog proizvoda srpske nacionalne voćke se izveze, a najveći kupci su sa područja Turske, Holandije, Nemačke, Češke i Rusije. Od izvoza suve šljive u 2013. godini Srbija je prihodovala više od dva miliona evra, ali to je bila jedna od poslednjih godina uspešnog izvoza.