Poljoprivrednici traže da se ograniči maksimalna površina izdatog državnog zemljišta

Poljoprivredna gazdinstva u Srbiji u proseku poseduju 6,4 hektara obradivog zemljišta. Sa ovom prosečnom površinom poljoprivrednog zemljišta gazdinstvo nije ekonomski održivo, kaže Dušan Jokić, poljoprivrednik iz Starog Leca kod Plandišta, pa da bi bar deo sela izbegao sumornu budućnost koju predviđaju demografi, Ministarstvo poljoprivrede treba da promeni pravilnik o izdavanju državnog poljoprivrednog zemljišta.
    ”Po sadašnjem pravilniku državno zemljište se izdaje prvo po pravu prečeg zakupa i ustupanja bez naknade, a ostatak, za koji nema potpuno tačnih podataka, ali je sigurno veći od 200.000 hektara, putem licitacije u dva kruga. U prvom krugu nije ograničena površina zemljišta po licitantu i to treba izmeniti. Maksimalna površina po jednom licitantu treba da bude 20 hektara, da bi mali i mladi poljoprivrednik imao šansu da učestvuje pored pravnih lica, privatizovanih poljoprivrednih dobara, kombinata i lokalnih agrotajkuna”, kaže Jokić.
    Zahtev u kome će tražiti da se odredi 20 hektara kao maksimalna količina izdatog državnog zemljišta, uskoro će sa poljoprivrednicima iz svog kraja predati Vladi Srbije.
    S obzirom na cenu poljoprivrednog zemljišta i mašina, mladi ljudi nemaju šanse da opstanu na selu. Hektar zemlje u Banatu je, kako dodaje, 10.000 evra i ako neko ima želju da počne da se bavi poljoprivredom, u startu mora da uloži barem 100.000 evra.
    Poljoprivredno zemljište za ratarske kulture izdaje se maksimalno na pet godina, a u zadnjim licitacijama u njegovoj opštini davalo se na 15, a u nekim slučajevima čak i na 30 godina, što kako smatra, potpuno obesmišljava buduće gazdovanje poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini, kao i pravo prečeg zakupa, te šanse da neki mladi poljoprivrednik učestvuje u licitaciji.
    Zemlja sa pravom prečeg zakupa treba da se proverava svake četvrte godine. Koliki je broj stoke, kolika je inflacija, da se uradi korekcija cene shodno kretanjima na tržištu i zemlja ponovo izda.
    ”Rešenje koje predlažem državu ništa ne košta i ono je bilo je na snazi do 2014. godine. Tada se maksimalno u zakup moglo uzeti 50 hektara i 95 odsto ljudi koji su hteli da zakupe parče zemlje, pre svega da bi mogli da prežive, to su i uspevali da urade. Kada je SNS došao na vlast promenio je sve zakone koji sada idu na ruku agrotajkunima. Njima je diskvalifikovan mali poljoprivredni proizvođač. Danas neko može zakupiti pola Vojvodine, bez problema”, napominje Jokić.