Suša umanjila kvalitet jabuke, grožđe obećava

Tema

Visoke temperature u drugoj polovini avgusta negativno su se odrazile na prinos i kvalitet jabuka. Najkrtitičnije je u zasadima u kojima nisu postavljeni sistemi za navodnjavanje i protivgradne mreže a takvih je najviše u Pokrajini. Sa druge strane, merenja pokazuju izvaredan kvalitet grožđa pa vinari s razlogom očekuju natprosečan kvalitet vina.

Prema procenama stručnjaka visoke temparuture su napravile ožegotine na čak četvrtini plodova jabuke u Republici. One su neuslovne za plasman kao konzumne pa će se prodavati za industrijsku preradu po znatno nižim cenama. Visoke temperature su negativno uticale i na sadržaj šećera i pokrovne boje na plodovima pa je šteta i veća. Prema mišljenju profesora na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Zorana Keserovića nove proizvodne zasade moguće je uspešno zaštititi od negativnih klimatskih uticaja: “Zasade ne treba podizati bez navodnjavanja i bez protivgradnih mreža. One ne štite samo od grada već i od visokih temperatura. U Vojvodini je pod protivgradnim mrežama oko 600 ha jabučnjaka. U njima na jabuci nema ožegotina na mladarima, listovima i plodovima.”, kaže Keserović.

Milan Marković u Neradinu ima 6 hektara pod jabukom. Nema postavljen sistem za navodnjavanje a ni protivgradnu mrežu. Šteta u jabučnjaku bila bi i veća da nije plodne sremske zemlje koja je zadržala znatnu količinu vlage od julskih kiša.

Kaže da će ako se bude zaduživao, voćnjake prvo zaštititi od grada koji su u Sremu sve učestaliji: “ I ako dođem do sredstava prvo ću da pokrijem pa onda tek da tražim vodu. Sada mi je najvažnija protivgradna mreža.”, veli Marković.

Dok voćari procenjuju štetu vinogradari su zadovoljni ovogodišnjim kvalitetom grožđa, pa se očekuje i dobro vino. Proizvođač Đorđe Dragojlović kaže da je sovinjon beli u njegovom vinogradu u Sremskim Karlovcima nakupio već 23 odsto šećera i da je nakon berbe, odgovornost na tehnolozima da kvalitet iz grozda pretoče u čašu: “Vinograd voli sunce. Ja očekujem da će biti odlično vino. Mislim da će to biti jedna od boljih godina”, kaže Dragojlović.

Procenjuje se da je vreli talas oštetio više od 20.000 tona jabuke koja će umesto na rafovima megamarketa u zemlji i inostranstvu završiti u sokovima i rakiji što će proizvođačima smanjiti prihod za više od 10 miliona evra. Vreli talas je negativno uticao na obrazovanje rodnih pupoljaka pa se naredne godine očekuje znatno smanjenje prinosa kod svih voćnih vrsta.

Analitičari procenjuju da smanjenje prinosa jabuke ne bi trebalo da podigne njenu cenu na domaćem tržišištu pošto je jabuka u Evropi dobro rodila pa će se deficit nadomestiti uvozom. Da podsetim, lane smo uvezli 35.000 tona jabuke što je bezmalo 40 odsto proizvodnje te voćne vrste u Vojvodini.

Izvor: Poljoprivreda.info