PROMET ROBA NA PRODUKTNOJ BERZI od 19. do 23.oktobra 2015.godine
Najvažnije iz protekle nedelje:
- Blagi rast cene kukuruza
Najvažnije iz protekle nedelje:
- Blagi rast cene kukuruza
Sve više se priča o tome da je meso mangulica veoma zdravo jer je sadržaj holesterola za 50–75% manji od sadržaja holesterola u mesu drugih rasa svinja. Verovatno je zbog toga poslednjih godina uzgoj mangulica u Srbiji postao unosan posao. Kvalitetni proizvodi i zarada koja zadovoljava proizvođača razlog su što je i Perica Drezgić iz Kuzmina, odlučio da napravi farmu mangulica.
Cena oraha na tržištu u Srbiji, već godinama ne pada, pa se i ove sezone, u zavisnosti od krupnoće jezgra, kreće od 900 do čak 1.400 dinara za kilogram. Zato i ne čudi što se sve više mladih koji imaju zemlju odlučuje da posade upravo orahe.
Dobra ponuda povrća i voća, potražnja prosečna; Prikaz cena voća i povrća na zelenim pijacama u Srbiji; Cene voća i povrća na pijacama u Crnoj Gori; Najčešće cene voća i povrća na tržištu u Hrvatskoj.
Niža cena tovnih bikova i teladi na pojedinim pijacama i u klanicama; Nastavljen je trend pada cena prasadi; Rast dominantnih cena jagnjadi i ovaca na pijacama i u klanicama; Cene žive stoke na pijacama u Crnoj Gori; Cene jaja, pilećeg mesa i mlečnih proizvoda u Srbiji; Ponuda, potražnja i cene žitarica i stočnog hraniva u Srbiji; Agroinfo vesti; Promet robe na produktnoj berzi u Novom Sadu.
Projekat “Program razvoja preduzetništva i zapošljavanja mladih u ruralnim sredinama” omogućiće obuku za proizvodnju maline i heljde za 300 mladih. Program predviđa organizaciju 14 jednodnevnih obuka za 300 mladih ljudi Zlatiborskog, Moravičkog i Raškog okruga, saopšteno je iz Kancelarije za mlade Ivanjice.
Najvažnije iz protekle nedelje:
- Rast cene kukuruza
Mladi poljoprivredni proizvođači treba da dobiju izvesne povlastice i konkretne vidove pomoći kako bi zasnovali proizvodnju i ostali da rade na svojim imanjima, izjavila je juče ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković u Banatskom Novom Selu.
Evroparlamentarci su odbacili kompromisno rešenje kojim se članicama EU dozvoljava da same odluče da li će ograničiti ili zabraniti prodaju i korišćenje genetski modifikovane hrane ili hraniva na svojoj teritoriji.
Pšenica bi, kako procenjuju stručnjaci, ove jeseni u Srbiji trebalo da bude zasejana na oko 550.000 hetara, uobičajenoj površini, sa koje se, u “redovnim” godinama dobija dovoljna količina žita za potrebe naše zemlje.