Nedostatak vlage ugrožava prinos pšenice
Suša ugrožava razvoj pšenice u Srbiji kojoj je u sadašnjoj fazi razvoja potrebna vlaga da bi formirala cvet i broj zrna, pa se ne mogu očekivati rekordni prinosi, rekao je naučni savetnik za strna žita u novosadskom Institutu za ratarsto i povrtarstvo, Novica Mladenov.

Sremu je kukuruz prošle godine zauzimao 116.000 hektara površina. Toliko bi trebalo da bude posejano i ove proizvodne godine procena je stručnjaka.
Prema nedavno usvojenom Pravilniku o podsticajima u stočarstvu, neočekivano jer tako nije bilo rečeno, omogućeno je i najvećim farmama u Srbiji da dobiju premije.
Gotovo 540.000 hektara posejano je u Srbiji minule jeseni, a po rečima agronoma i proizvođača usevi su u dobrom stanju.
U Zapadno bačkom okrugu sve je više zasada pod trešnjama, leskom, malinama. Proizvođači se opredeljuju za ovu proizvodnju jer žele veći profit, ali su i željni znanja, kažu stručnjaci koji pomažu u formiranju zasada.
Leskovačko petorečje, jedinstveno u Evropi, čuveno je po proizvodnji ranog povrća. Međutim, u poslednje vreme i na jugu zemlje sve više niču malinjaci. Za samo dve godine površine pod malinom u Jablaničkom okrugu su udvostručene, a interesovanje za nove zasade ne jenjava.
Domaće sorte crnog luka praktično više i ne postoje, a na pijacama i marketima kupujemo luk proizveden na našim njivama, ali od holandskog semena.
Grad Beograd i u ovoj godini raspisao četiri konkursa za dodelu podsticajnih sredstava. Reč je o dodeli subvencija za poljoprivrednu mehanizaciju, sredstava u oblasti pčelarstva, stočarstva kao i voćarstva i povrtarstva na teriritoriji Beograda.
U subotu, 4. februara, na licitaciji na najvećoj beogradskoj pijaci “Kalenić” prodavci su se nadmetali za godišnji zakup tezge na toj i pijacama “Zemun”, TC “Novi Beograd”, “Vidikovac” i “Blok 44”, saopštilo je JKP “Gradske pijace”.