Zašto se voćari ne osiguravaju od mraza?

Februar za nama bio je najtopliji ikad, bilo je i do dvadeset stepeni, pravo proleće. Za voće je to signal da pusti pupoljke i procveta. Za voćare je to horor. Jer, ako uskoro naiđe još jedan talas mraza pa se mladi plodovi smrznu, onda ostaju bez svega
    ”Cvetanje je krenulo 25 do 30 dana ranije u odnosu na pedesetogodišnji prosek. Kajsije su već cvetale, i na jabučastom voću su već pukli pupoljci i imamo zelene vrhove“, napominje Tomislav Jelić, voćar iz Miokovaca kod Čačka za Međuvreme.
    Jelić više ništa ne može da uradi – osim da čeka, znajući da su u Srbiji mogući mrazevi i sredinom aprila. ”Kajsija bi na minus jedan već stradala. Jabuke i kruške bi izdržale možda do minus pet. Do sada mi se nije desilo da sve izmrzne, gubio sam 20 do 30 odsto. Ali u Čačanskoj kotlini se dešavalo da ode sav rod. Ja sam voćar koji nema drugi izvor prihoda. To je strašan osećaj. Ali, uzdam se u sreću“, kaže ovaj poljoprivrednik.
    Doduše, nešto bi se i moglo uraditi, ali je skupo.
    U zapadnoj Evropi voćari znaju da pale posebne baklje i dogrevaju svoja stabla. ”Pokušavali su i ovde da pale slamu ili žetvene ostatke, ložili čak i gume“, kaže Jelić. Ili, još bolje, proizvodnja ”veštačke kiše“ sistemima prskalica. Stalno prskanje tokom mraza oblaže voće tankim ledom i drži ga na temperaturi oko nula stepeni, ali ne niže od toga. Ali, kaže Jelić, takav sistem košta više hiljada evra i troši ogromnu količinu vode. Otprilike 800 litara na hektar voćnjaka – u svakom minutu.
    Država pomaže tu i tamo, recimo pokriva deo osiguranja. Ali, ni osiguravajuće kuće nisu veverice i znaju za klimatske promene.
    ”Retko osiguravaju od mraza“, priča Jelić. ”Recimo, meni je Dunav osiguranje ponudilo da osiguranje od mraza počne da važi od 24. aprila – a šta će mi tad, tad sigurno neće biti mraza”, čudi se Jelić.
    A kad se sve to pregrmi, voće koje kasnije sazreva već ulazi u rizik od suše. Tako se nastavlja rolerkoster nada i strahova kod poljoprivrednika.
    ”Gadno se nešto menja. Mnogo više imamo grada, veće su suše, česte temperature iznad 40 stepeni u letu, jake oscilacije u padavinama, ili nema kiše ili padne nenormalno“, zaključuje Jelić.