PROMET ROBA NA PRODUKTNOJ BERZI od 13. do 17. avgusta 2012. godine
Najvažnije iz protekle nedelje:
- Pad cene kukuruza
- Stabilne cene pšenice i soje
Najvažnije iz protekle nedelje:
- Pad cene kukuruza
- Stabilne cene pšenice i soje
Lucerka je veoma važna kabasta stočna hrana u stočarstvu. Prema podacima republičkog Zavoda za statistiku, višegodišnji prosek prosejanih površina u Vojvodini je oko 50.000 hektara, dok je u centralnoj Srbiji dvostuko veći.
Sve što Srbiji bude doneo izvoz novog „fiće”, a procenjuje se da za ovu godinu taj posao vredi oko 300 miliona evra, odneće suša samo na izvozu kukuruza. Rod je u najmanju ruku prepolovljen i zato nećemo imati šta da izvezemo. To znači da ćemo izgubiti celih 400 miliona evra.
Proizvođači hrane za životinje zatražili su juče od Vlade Srbije da hitno zabrani izvoz žitarica pošto zbog suše nema dovoljno sirovina za proizvodnju stočne hrane.
Već više od godinu dana tovljenici se prodaju ispod proizvođačke cene. Pored nestašice hraniva, koja je nakon suše sasvim izgledna, uzgajivače svinja muči činjenica što ih je sve manje koji opstaju u ovom poslu.
Porast cene boranije, pasulja i paradajza, a šljive i grožde jeftiniji u odnosu na prethodni period; Nedeljne cene voća i povrća na kvantaškim pijacama; Prikaz cena voća i povrća na zelenim pijacama u Srbiji; Cene voća i povrća na pijacama u Crnoj Gori; Najčešće cene voća i povrća na tržištu u Hrvatskoj.
Porast cene teladi, tovne junadi i bikova na pijaci i u klanicama na području pčinjskog regiona; Skuplja prasad i tovne svinje na pojedinim stočnim pijacama u Srbiji; Skuplji ovnovi za priplod i koze na pijaci u Kragujevcu; Promet robe na produktnoj berzi u Novom Sadu; Svetsko tržište pšenice, kukuruza i stočne hrane.
Najvažnije iz protekle nedelje:
- Pad cene kukuruza
- Rast cene pšenice
U Banatu je, zbog vrućina koje su ubrzale vegetaciju, žetva suncokreta počela desetak dana ranije. Od svih ratarskih kultura u Banatu, suncokret je najbolje podneo ovogodišnju sušu, pa je po prvim procenama ratara, rod zbog nedostatka vlage manji za oko 20 odsto, što se u ovakvim okolnostima može smatrati zadovoljavajućim.
U Srbiji se krompir gaji na 50.000 ha i u proteklih deset godina stalno se smanjuje proizvodnja te poljoprivredne kulture, kažu stručnjaci. Profesor Poljoprivrednog fakulteta Zoran Broćić ukazao je da je nepovoljno i to što Srbija najviše izvozi sirov krompir, a istovremeno uvozi prerađevine.